Detalji

Objavljeno: 01 Svibanj 2016

Pobunjeni okučanski Srbi su 24. travnja 1995. godine zatvorili promet na okupiranom dijelu autoceste. Povod zatvaranju bilo je srpsko protivljenje odrednicama Gospodarskog sporazuma prema kojem je nekontrolirani promet putnika i roba između Republike Srpske Krajine i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) bez suglasnosti hrvatskih vlasti bio nemoguć. Okupacijske vlasti RSK smatrali su to narušavanjem njihove samoproglašene neovisnosti.

Glavni hrvatski pregovarač s okupacijskim vlastima RSK, Hrvoje Šarinić, izjavio je da će ukoliko autocesta ne bude otvorena do 25. travnja u šest sati ujutro, hrvatska policija promet uspostaviti silom. Autocesta je otvorena 25. travnja za promet. Istoga dana okupiranu Zapadnu Slavoniju posjetili su predsjednik RSK Milan Martić i načelnik GŠ SVK Milan Čeleketić, koji su na više javnih skupova pokušali smiriti uznemirene Srbe. Izjavama da je SVK spremna za obranu čak i da vrati dio izgubljenih područja, stvoren je lažni osjećaj sigurnosti kod stanovništva.

Hrvatske vlasti, iako su cijelo vrijeme radile na provedbi Gospodarskog sporazuma i nalaženju mirnog rješenja sukoba sa Srbima, bile su prisiljene pokrenuti operaciju „Bljesak“. Povod za pokretanje operacije dogodio se 28. travnja 1995. kada je nožem na benzinskoj postaji INA – e, na autocesti kod Nove Gradiške, Hrvat I. G. ubio nožem Srbina T. B., kojeg je poznavao od prije jer su porijeklom iz istoga sela. Iako je ubojica uhićen i predan istražnome sucu, u noći 28./29. travnja brat ubijenog pucao je sa svojim prijateljima po vozilima koja su prolazila dijelom autoceste kroz okupirano područje Zapadne Slavonije. Poginule su tri osobe dok ih je više ranjeno.

OPŠIRNIJE

Detalji

Objavljeno: 15 Travanj 2016

Svečanost obilježavanja Dana županije i 23. obljetnice ustroja Brodsko-posavske županije započela je u jutarnjim satima održanom Svetom misom u crkvi Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu. Potom su na Gradskom groblju kod centralnog križa položeni vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule i nestale hrvatske branitelje, te za sve smrtno stradale civile tijekom Domovinskog rata.

Program je nastavljen svečanom sjednicom Županijske skupštine, koja je održana u prostorima Glazbene škole, kojom su se prigodom mnogobrojnim nazočnima uzvanicima obratili Pero Ćosić, predsjednik Skupštine i Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije, te Alojz Tomašević, župan Požeško-slavonske županije i Fanjo Lucić, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar-Kitarović. Tijekom svečane sjednice, uz vrlo bogat kulturno-umjetnički program, uručena su javna priznanja zalužnim pojedincima, tvrtkama, udrugama i drugim institucijama, kao i Zlatni grb - nagrada za životno djelo, koju je ove godine primio prof. dr. sc. Ivica Balen, ratni ravnatelj slavonsko-brodske bolnice.

Među nagrađenim istaknutim pojedincima je i Vlatko Krznarić, tajnik naše Udruge, koji je na prijedlog Udruge 108. brigade ZNG RH Slavonski Brod, dobio županijsko javno priznanje "Kovanicu od zlata" za osobiti doprinos u stvaranju samostalne i suverene Republike Hrvatske, za svesrdno zalaganje u promicanju i poticanju vrijednosti i očuvanja tekovina Domovinskog rata te za zaštitu digniteta hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, koja se svake godine dodjeljuje fizičkim osobama i istaknutim pojedincima.

OPŠIRNIJE

Detalji

Objavljeno: 04 Travanj 2016

SLAVONSKI BROD, 04.04.2016. - Naime, predstavnici udruga danas su u prostorijama HVIDRA-e u Slavonskom Brodu iznijeli svoj stav i osvrt na, kako ističu, licemjerne reakcije čuđenja dijela hrvatskih političara zbog takve presude. Pitaju se, zašto se političari i dalje poigravaju s osjećajima hrvatskih branitelja, i suho zlato bacaju u blato?"

Moramo reći da mi zbog činjenja i nečinjenja dijela hrvatske politike (a samim tim i dijela hrvatskog pravosuđa ) u proteklih petnaestak godina  nismo začuđeni takvom presudom. Vjerujemo da smo svi mi kao promatrači zbivanja  u dubini sebe svjesni da politika ima „debele zasluge“ za djelovanje pojedinih državnih odvjetnika i sudaca kako na svjetskoj tako i na državnoj razini. Naravno da ne generaliziramo i pod tim ne mislimo na sve one časne suce i odvjetnike dostojne svoje profesije i rekli bismo i životne misije.

Podsjećamo da je 2002. godine u hrvatskom Saboru promijenjena rezolucija istog tog Sabora iz 1999. kojom je osporena nadležnost Haaga nad „Bljeskom“ i „Olujom“. Činjenica da RH nije  proglasila „ratno stanje“ je nešto što je rezoluciju iz 1999. činilo utemeljenom. Kasnijim odlukama hrvatskih vlasti omogućeno je  Haagu   postati  kreatorom  ispisivanja povijesti na ovim prostorima odgovaralo to nama ili ne. Željeli smo ući u EU i NATO i to je cijena koju plaćamo gledajući kako globalna politika ovisno o političkom trenutku određuje ispisivanje pojedinih sudskih presuda.

OPŠIRNIJE