Dopis novogradiških udruga proisteklih iz Domovinskog rata Agenciji i Vijeću za elektroničke medije
- Detalji
JAVNO POTICANJE NA NASILJE I GOVOR MRŽNJE PREMA HRVATSKIM BRANITELJIMA UPUĆENO IZ NOVE GRADIŠKE
Sve udruge hrvatskih branitelja i stradalničke udruge proistekle iz Domovinskog rata s novogradiškog područja, od kojih neke djeluju i na području Brodsko-posavske županije, uputile su Agenciji i Vijeću za elektroniče medije dopis vezano za javno poticanje na nasilje i mržnju prema hrvatskih braniteljima, upućeno iz Nove Gradiške.
Za nepovjerovati je čime se sve služe pojedinci određene skupine ljudi, u svojim "prljavim" radnjama, te nastojanjima diskreditiranja i sve učestalijim pokušajima omalovažavanja braniteljske populacije, što graniči gotovo s ludošću. Neka im je dragi Bog u pomoći!
Na takvo što izrečeno, mi hrvatski branitelji jednostavno nemamo riječi, osim konstatirati da su svi ovakvi pojedinci i skupine, koji javno iskazuju ogromnu mržnju prema hrvatskim braniteljima, zavrijedili procesuiranje i osudu nadležnih institucija, ali svakako su zaslužili i osudu šire društvene zajednice.
23. Obljetnica oslobodilačke akcije "ŠIRINCI '92."
- Detalji
U Širincima je danas obilježena 23. obljetnica vojno redarstvene akcije "Širinci 92". U 10:30 položeni su vijenci kod spomen obilježja u Širincima i održana prigodna komemoracija u spomen na poginule hrvatske branitelje u ovoj akciji, a sa svečanošću obilježavanja nastavljeno je od 11:30 u Rešetarima.
Akcija je počela 30. prosinca 1991. godine, a završila 03. siječnja 1992. godine.
Tijekom borbenog djelovanja poginuli su hrvatski branitelji Davorin Cvitković, Mladen Kovačević i Domagoj Vukšić iz Nove Gradiške,Stjepan Pohl iz Bodovaljaca, Mladen Kovačević iz Podvrškog, Zdravko Hodak, Ljubomir Dakić iz Davora, Tihomir Dautović iz Gunjavaca i Marijan Marijanović iz Ljupine.
U akciji je poginuo zapovjednik Druge bojne 121. brigade Hrvatske vojske Ivan Atlagović koji je Odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana posmrtno odlikovan Spomenicom Domovinskog rata i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, te posmrtno dobio čin pukovnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Za vrijeme spomenute akcije ranjena su 22 hrvatska branitelja.
Akcija „Širinci" bila je sastavni dio akcije „Orkan", a njezin značaj je u tome što je neprijatelj odbačen od Nove Gradiške i Požege. U sklopu „Orkana 91" akcija Širinci je imala izniman značaj jer je njenim uspješnim završetkom došlo do stabilizacije bojišnice na potezu Širinci – Mašićka Šagovina – Dragalić – Donji Bogićevci – Pivare – lijeva obala Save. Osujećen je plan odsijecanja Slavonije.
Imaju li hrvatski branitelji razloga za prosvjed?
- Detalji
Ivan Miklenić, glavni urednik tjednika "Glas Koncila"
- Više je nego dovoljno razloga da hrvatski branitelji ne mogu biti zadovoljni svojim tretmanom u hrvatskom društvu. Oni, kao i svi hrvatski građani, imaju neosporno pravo i na svoju procjenu aktualne državne politike i biti zabrinuti za sudbinu države za koju su se borili, oslobođeni svake stranačke politike i svakoga politikantstva.
Veliku tugu i tjeskobu pobuđuju hrvatski ratni invalidi I. kategorije koji su, premda su onesposobljeni za samostalan život, još prošle godine, u ponedjeljak 20. listopada 2014. izišli na prosvjed u Zagrebu i odmah jasno poručili da se ne će povući dok se ne ispune njihovi zahtjevi. Od početka najjasnije su artikulirali zahtjev da podnesu ostavku ili budu smijenjeni nadležni ministar, njegova zamjenica i pomoćnik. Jedna od prosvjednica, osoba 100-postotni invalid, iznenada je završila svoj život na samom prosvjedu, više je prosvjednika završilo u bolnici, a to sve potvrđuje dramatičnost i tragičnost toga prosvjeda. Suglasni sa zahtjevom hrvatskih ratnih invalida prosvjednika, legitimno, logično i najnormalnije potporu su im na razne načine pružili drugi branitelji, a podršku je iskazalo više relevantnih javnih osoba, predstavnika nekih političkih stranaka te predstavnici biskupa u ime hrvatskoga episkopata, a nije izostala ni solidarnost brojnih Zagrepčana, mladih vjernika, crkvenih pjevača...
Posjet Predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskoga sabora, kao i dva pokušaja organiziranja okrugloga stola nisu postigli nikakav uspjeh, čak ni uspostavu dijaloga. Istodobno nisu izostala nova verbalna ranjavanja hrvatskih branitelja i politikantska međustranačka optuživanja, a predsjednik Vlade javno je odbio zahtjev prosvjednika i ustvrdio: »Naša Vlada braniteljima nije oduzela niti umanjila nijedno zakonsko pravo. Jedino su mirovine veće od 5000 kuna smanjene za 10 posto.« Tako se u zemlji, u kojoj su mnoga područja društvenoga života zamagljena kaotičnošću, nameće elementarno pitanje: Imaju li branitelji uopće stvarni razlog za prosvjed?
Registar hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata navodi oko pola milijuna imena branitelja razvrstanih u borbeni i neborbeni sektor, a braniteljsku mirovinu, prema podatcima koje je 29. listopada 2014. objavio T-portal, prima ukupno 46 550 branitelja. Od toga najnižu prosječnu mirovinu od 867 kuna prima 27 branitelja, 13 tisuća njih prima 3500, 15 621 prima 4500, 13 000 prima 6460 i 4902 prima mjesečnu mirovinu u visini od 9345 kuna. Na trošak proračuna idu i jednokratne osobne invalidnine u iznosu od 223 milijuna kuna, obiteljske invalidnine od 300 milijuna, jednokratna pomoć od 28 milijuna te za automobile 6 milijuna i 700 tisuća kuna – pa godišnji izdatak za branitelje iznosi 3 milijarde 504 milijuna i 985 188 kuna ili 2,68 posto od planiranoga rashoda proračuna od 130 milijardi kuna. Ovi podatci pokazuju da je u javnosti nepravedno i netočno stvoren dojam da su branitelji privilegirani i da su veliki teret za državni proračun. Činjenica je, naime, da su mnogi branitelji normalno zaposleni, kao i da su mnogi nezaposleni i da žive sve poteškoće nezaposlenih bez ikakve pomoći države. Koliko je »dobro« hrvatskim braniteljima pokazuje i podatak da ih je od 1995. do sada, kako je višekratno objavljeno, umrlo oko 30 tisuća, a to su ljudi koji su po svojim godinama trebali još dugo živjeti.
